Zubatac krunaš je iz porodice ljuskavki (Sparidae), posebna je vrsta ribe (Dentex Cheimerius gibbosus), ali najbliži srodnik “običnom zubacu”, snažnog tijela sa jakom glavom. (Ama, pagar barjaktar, divlji pagar, pagar krunaš, arbun perjaš, zubatac perjaš…) Krunaš ima debele, snažne usnice, gornji profil glave kod mlađih primjeraka je zaobljen, a kod odraslih primjeraka je to velika grba na glavi. Kad je grba potpuno razvijena najvjerovatnije je da se radi o ženki, s obzirom na to da je krunaš hermafrodit koji je u početku svog života mužjak, a kasnije se pretvara u ženku. Mnogi ribolovci i dalje imaju problem s prepoznavanjem ove vrste.
Osnovni razlog je u fizičkom izgledu koji se tokom sazrijevanja ribe drastično mijenja, zavisno od razvojnog stadijuma kada je ulovljena, a zbog čega se u mnogim krajevima različito naziva ( Ama, pagar barjaktar, divlji pagar, pagar krunaš, arbun perjaš, zubatac perjaš…). Razlikuju se po boji, uglavnom rozo crvenoj po leđima i bokovima koja prelazi u bijelu na trbuhu. Krunaš ima tri osnovna pojavna oblika ( zavisi od veličine i pola, kao i prelaznih oblika ) pa se često može zamijeni sa drugim ribama. Krunaši se radjaju odvojeno u polovima, zadržavaju ga tokom života (za razliku od orade ili kantura koji su takođe Sparidi, ali kod kojih jedinke tokom života promijne pol). Tako mali krunaši (i muški i ženski) imaju tzv. “antene” odnosno produžene dvije – tri bodlje u leđnoj peraji, a prva je najduža. Kako riba raste tako se antene smanjuju i na kraju razvoja nestanu ( kad narastu oko 3 – 4 kg). Kada “mužjak” naraste dovoljno na čelu se stvara grba (“kruna”), po kojoj je vrsta i dobila ime. “Ženke” ostaju bez antena i bez grbe, pa ih često zamijene za pagra (razlika ima više, u zubima, pagar nema izažene “očnjake”, ima i “kutnjake”, u glavi, krunaš ima oštriju, pagar tupastiju glavu, i boji, krunaš je jednolično crveno-roze, pagar blijedo crvene). Rep je najveća razlika, kod krunaša, donji krak repne peraje je obrubljen bijelom, a gornji crnom bojom, kod pagra oba kraka repne peraje imaju bijele mrlje. Mužjaci su tamniji, imaju izraženije mrlje na gornjoj strani tijela. Najveći primjerci narastu do 20 kg. Po pravilu je na otvorenom i dubokom moru, ali je dovlja manja seka, hrpa kamenja ili špreo na “dubokoj ravnici” ili mulju, pogotovo ako je veća površina, da se “nastane”. Mrijesti se krajem ljeta i u jesen kada prilazi bliže obali. Zubatac krunaš je vrsta koja u svom razvojnom putu do težine od nekih tri do četiri kilograma, odnosno 60-tak cm dužine, ima znatno izduženu, i do četiri puta dužu, treću i četvrtu antenu leđne peraje, koje se postizanjem polne zrelosti smanje na standardnu dužinu. U to doba mužjaci dobijaju i karakteristično izbočenje na čeonom dijelu, tzv. krunu po kojoj je ova vrsta i dobila ime dok je ženke nemaju… U porodici ljuskavki zbrku stvaraju dvije skupine riba, takozvane crvene i prugaste ljuskavke. Među crvenim ljuskavkama najčešća je zbrka vezana uz zubaca krunaša (Dentex gibbosus) koji ima različita fizička obilježja u mlađem stadijumu i izražen polni dimorfizam kod odraslih jedinki. Zbog fizičkih promjena koje prate razvoj, ali i zbog velike sličnosti sa zubacem i pagrom, krunaš je uvijek bio predmet ribarskih rasprava. Tako zbog neupućenosti ovu vrstu mnogi smatraju posebnom vrstom pagra ili pagrom barjaktarom (Pagrus coeruleostictus), što nije istina. U narodu se nazivom ama ili arbun perjaš zove zubatac krunaš u mlađem dobu dok još uvijek ima produženu leđnu peraju, odrasle primjerke, mužjake s izraženom ‘krunom’, smatraju posebnom vrstom (krunašem), a ženke bez ‘krune’ ostaju neimenovane enigme. Razlikovati ga od pagra, osim po ostalim obilježjima, je lako i po zubima, odnosno pločastim kutnjacima koje pagar ima, a kod krunaša nedostaju. Može narasti do 1,20 m u dužinu i 24 kg težine. Srednja lovna težina iznosi 8 kg. Sve peraje su dobro razvijene. Krljušt je krupna i pravilno raspoređena, a bočna linija vidljiva cijelom svojom dužinom.
